Zašto je važno pravilno uklanjati prašinu od građevinskih radova?
Povećana količina prašine na radnom mjestu dovest će do smanjenja vidljivosti i lošijih radnih značajki opreme. To nije samo mogući sigurnosni rizik, već i rizik za zdravlje radnika. Zdravstveni problemi povezani s prašinom od građevinskih radova uključuju sve od nadraženosti i upale dišnog sustava do kroničnih plućnih bolesti i povećanog rizika od srčanih bolesti. Profesionalna kontrola količine prašine od građevinskih radova i njezino uklanjanje doprinijet će sigurnijem okruženju.
Koji tipovi prašina od građevinskih radova postoje?
Da bismo znali na pravilan i siguran način ukloniti prašinu od građevinskih radova, važno je da najprije utvrdimo s kojom vrstom prašine imamo posla. Čak i prašina koja se ne smatra opasnom može naškoditi zdravlju ili prouzročiti trajnu štetu ako je koncentracija te prašine u zraku vrlo visoka. Osim toga, ako radite sa zapaljivim materijalima može doći do stvaranja eksplozivne prašine. Prašinu možemo razvrstati u različite kategorije prema veličini čestica, vrsti materijala i vanjskom obliku.
Krupna prašina sadrži čestice s promjerom od najmanje10 μm. Manje, još finije čestice prašine s promjerom između 10 μm i 0,1 μm mogu dospjeti u nos, grlo i dušnik (prašina koja se može udahnuti ili prašina E). Prašina A ili prašina koja udisanjem može doprijeti u pluća (respirabilna prašina) je sva prašna čije čestice imaju promjer manji od 0,1 μm, zbog čega mogu prodrijeti još dublje u dišne putove i alveole.
Prašina se može kategorizirati prema materijalu, kao što su primjeri u nastavku:
Drvna prašina
Pri radu s tvrdim punim drvom (bjelogoricom), mekim punim drvom (crnogoricom) ili šperpločom te pri njihovoj obradi nastaju strugotine, ali i finija drvna prašina. Drvna prašina može značajno opteretiti dišne putove, pluća i sluznicu nosa, a može biti i kancerogena. Drvna prašina postaje zapaljiva i eksplozivna kad se pomiješa sa zrakom, pa i tu postoje opasnosti.
Prašina silicijeva dioksida
Prašina silicijeva dioksida ispušta se u zrak pri radu s materijalima kao što su žbuka, beton ili keramičke pločice. Prašina silicijeva dioksida prodire duboko u dišne putove i može trajno oštetiti pluća. Osobito su opasne fine čestice vlakana koje prodru u pluća i tamo zapnu. To može prouzročiti oštećenja i ožiljke na plućnom tkivu (pulmonalna fibroza).
Azbestna prašina
Pri rukovanju azbestom, kojeg i danas nalazimo u mnogim postojećim građevinama, potreban je poseban oprez. Azbestna prašina klasificira se u kancerogene prašine budući da vlakna azbesta mogu ne samo uzrokovati azbestozu (kroničnu upalnu bolest dišnog sustava i pluća), već i potaknuti stvaranje tumora u plućima.
Štetna prašina od građevinskih radova
Otrovna prašina od olova, mangana ili kadmija može nadražiti dišne putove ili kožu. Također može i sadržavati opasne tvari. Ti nusproizvodi ovih opasnih prašina od građevinskih radova mogu biti kancerogeni ili štetni za unutarnje organe kao što su jetra, slezena i bubrezi. Nastaju, primjerice, prilikom zavarivanja (isparavanja od zavarivanja).
Eksplozivna prašina
Ako je prašina nastala od zapaljivih materijala, u dodiru sa zrakom može postati eksplozivna. Primjeri takve prašine su ugljena prašina, drvna prašina ili pak žitna prašina, kao i prašina od anorganskih tvari poput magnezija i aluminija. Da bi se zapalila vatra dovoljna je i sasvim mala iskra kakva može nastati primjerice izvlačenjem utikača ili pražnjenjem statičkog elektriciteta.
Što znače oznake razreda L, M i H prašine od građevinskih radova?
Prašina od građevinskih radova razvrstava se u tri razreda: L (low/niski), M (medium/srednji) i H (high/visoki), prema razini opasnosti za zdravlje koju predstavlja. Ovi nam razredi pomažu da lakše utvrdimo koja je oprema za čišćenje potrebna za učinkovito i sigurno uklanjanje prašine od građevinskih radova. U suštini, što je viša razina opasnosti za zdravlje koju neka prašina predstavlja, to niža koncentracija te prašine u zatvorenim prostorima treba biti. Kako bi se zadovoljile zakonski definirane vrijednosti najveće dopuštene koncentracije (vrijednosti MAC ili MKD), navedene u mg/m³, radne značajke filtra usisavača i brzina protoka zraka moraju biti veće kvalitete odnosno vrijednosti ako je vrijednost MAC niža.
Tako su usisavači koji pripadaju u razred L prikladni za čišćenje građevinske prašine koja predstavlja niži rizik za zdravlje, primjerice prašine od vapna ili gipsa. Filtri ovih uređaja imaju prikladne radne značajke te ne postoje nikakve posebne smjernice za zbrinjavanje prašine. Za razliku od njih, usisavači koji pripadaju u razred M ili H prikladni su za ekstrakciju srednje opasnih i vrlo opasnih prašina, primjerice prašina od punog tvrdog (bjelogoričnog) drveta, betona, azbestne prašine, olovne prašine ili prašine koja sadrži bakterije. Na ove sigurnosne usisavače primjenjuju se posebni zahtjevi u vezi s oblikovanjem i izvedbom, kao što je mogućnost praćenja protoka zraka i obavještavanja rukovatelja o smanjenju usisne snage. Pored toga, obavezna je upotreba filtara koji sprječavaju stvaranje prašine tijekom uklanjanja, skladištenja i zbrinjavanja, a uređaj se mora moći dobro zatvoriti kako bi se osigurala učinkovitost.
Razred prašine
L
Najveća dopuštena vrijednost izlaganja
≤ 1,0%
Prikladno za
- Prašina s vrijednošću MAC > 1 mg/m³
Primjeri primjene
- Prašina od vapna
- Prašina od gipsa
Razred prašine
M
Najveća dopuštena vrijednost izlaganja
< 0,1%
Prikladno za
- Prašina s vrijednošću MAC > 1 mg/m³
- Drvna prašina s najviše 1200 W/50 l
Primjeri primjene
- Drvna prašina (bukva, hrast)
- Prašina od boje
- Keramička prašina
- Prašina od plastike
Razred prašine
H
Najveća dopuštena vrijednost izlaganja
< 0,005%
Prikladno za
- Prašina s vrijednošću MAC > 0,1 mg/m³
- Kancerogena prašina (propisi Control of Substances Hazardous to Health (COSHH) iz 2002.)
- Patogena prašina
Primjeri primjene
- Kancerogena prašina (olovo, ugljen, kobalt, nikal, katran, bakar, kadmij, itd.)
- Plijesan, bakterije
- Klice
- Formaldehid
Razred prašine
Dodatni zahtjevi za azbest
Najveća dopuštena vrijednost izlaganja
< 0,005%
Prikladno za
- Prašina koja sadrži azbest
Primjeri primjene
- Azbestna prašina iz električnih grijalica ili vatrozaštitnih zidova
Razred prašine
Eksplozivna prašina (ATEX za zonu 22)
Najveća dopuštena vrijednost izlaganja
Kao za razrede L, M i H uz dodatne zahtjeve
Prikladno za
- Prašina iz razreda eksplozivnih prašina u zoni 22
Primjeri primjene
- Papirna prašina
- Žitna prašina
U kojim granama gospodarstva i na kojim radnim jestima postoje povećane opasnosti od izlaganja prašini?
Izloženost prašini problem je u mnogim granama gospodarstva, ponajprije u pekarstvu, građevinarstvu, vađenju kamena (kamenolomi), proizvodnji, skladištenju i poljoprivredi. Također, recikliranje materijala dovelo je čitave nove skupine radnika u doticaj sa štetnom prašinom.
Smjernice za nadziranje i uklanjanje prašine nakon građevinskih radova
Bez obzira na to radite li na gradilištu, u pogonu za obradu metala ili kao stolar, svakodnevno rezanje, piljenje, izglađivanje, brušenje i glodanje proizvodi prašinu koja se oslobađa u zrak koji vas okružuje. Prašina koja nastaje na ovaj način mora se držati pod kontrolom. Dobra je vijest da se prašina od građevinskih radova može ukloniti na jednostavan i siguran način. Bez obzira na tu jednostavnost, održavanje radnog prostora čistim i urednim od početka do kraja od središnje je važnosti, a to znači da u njemu u svakom trenutku treba biti što je manje moguće prašine od građevinskih radova. Tako bi trebalo pokušati proizvoditi što manje prašine već za vrijeme rada te spriječiti širenje postojeće prašine. Za dodatnu zaštitu zdravlja radnika preporučuje se nošenje zaštitne odjeće i maski za zaštitu dišnog sustava.
Prvi korak: poduzimanje koraka za smanjivanje prašine
1. Procjena izloženosti prašini
Ako se na vašem radnom mjestu pojavljuje prašina, najprije je prije početka rada potrebno provesti procjenu rizika. Provjerite kako su u zakonu definirane granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu (WEL) za različite vrste prašina u području zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša i zatim izmjerite izloženost prašini na svom radnom mjestu. U nekim će slučajevima za utvrđivanje razine izloženosti prašini biti potrebno uzeti uzorak zraka.
2. Ograničavanje upotrebe materijala i postupaka koji stvaraju prašinu
Nekad je jednostavnije spriječiti nastanak prašine nego je ukloniti. Ako je to moguće, odaberite materijale za rad koji će proizvoditi najmanje prašine. Neki od primjera su granulati, navlažene sirovine ili gotovi proizvodi kao što je mort. Ako je moguće, materijale obrađujte mokre ili vlažne, upotrebljavajte abrazive koji ne sadrže silicijev dioksid te alate s manje snage.
3. Organizacija osposobljavanja i prevencije
Štetni učinci prašine na zdravlje radnika često su dugo neprimjetni, zbog čega je osposobljavanje ključni element promicanja sigurnog rukovanja prašinom na radnom mjestu. Osim toga, osobito se preporučuje osigurati radnicima redovite liječničke preglede, bilo kod liječnika zaposlenog kod izvođača ili kod vanjskog suradnika.
4. Organizacija tijeka rada
Radna mjesta trebaju biti organizirana tako da ih se može lako i temeljito čistiti jer se tako značajno smanjuje količina prašine. Radnici mogu usisavačima brzo i jednostavno ukloniti prašinu od građevinskih radova. Također se preporučuje uspostava stalnih rasporeda čišćenja i pravila o higijeni. Još jedan dobar savjet je osiguravanje prostorija za tuširanje i pranje za radnike.
5. Nošenje zaštitne odjeće
Za poslove koji uključuju mnogo prašine posebno se preporučuje nošenje osobne zaštitne opreme (PPE ili OZO), osobito maski s filtrima (respiratora), zaštitnih naočala i rukavica. U nekim je slučajevima ova oprema obavezna. Zaštitna odjeća pere se i skladišti zasebno, odvojeno od obične radne odjeće. Za radnike je također potrebno osigurati prikladno osposobljavanje za pravilnu primjenu osobne zaštitne opreme i opreme za zaštitu respiratornog sustava.
Sigurnost na radu na gradilištu
Svaki rad sa sobom nosi neke opasnosti, odnosile se one na fizičko ili mentalno zdravlje. Ipak, sigurnost na radu igra posebno važnu ulogu na gradilištima: prema statističkim podatcima, upravo je na gradilištima broj nesreća na radu dvostruko veći od svih drugih radnih mjesta. Sigurnost na radu u građevinskoj industriji uključuje i pravilno održavanje i s njim povezano redovito i odgovarajuće čišćenje radnih mjesta.
6. Skladištenje bez prašine
Prašinu i materijale koji proizvode prašinu treba skladištiti i odlagati u dobro zatvorenim spremnicima ili vrećama. Ako je to moguće, otpadnu prašinu najbolje je odmah ukloniti, najbolje s pomoću spremnika usisavača.
7. Provjere i održavanje opreme za čišćenje
Za kontrolu prašine na gradilištima i drugim radnim mjestima neophodno je redovito provjeravati opremu za čišćenje kako biste bili sigurni da su njezine radne značajke (usisna snaga, rad filtra) na dovoljno visokoj razini. Sustave za ekstrakciju kao što su sustavi ispušne ventilacije u radionicama, tvornicama ili na gradilištima moraju postavljati i redovito održavati stručne osobe.
Drugi korak: Redovito čišćenje za rješavanje problema prašine od građevinskih radova
8. Usisavanje radnog prostora
Bez ikakve sumnje, ekstrakcija je najbolje rješenje za uklanjanje prašine od građevinskih radova. Kako bismo spriječili nepotrebno podizanje prašine, prašinu od građevinskih radova najbolje je izvlačiti na istom mjestu na kojem nastaje. Jedinicu za ekstrakciju treba postaviti što bliže izvoru prašine i usmjeriti je u smjeru kretanja prašine. Ako sakupljanje prašine na samom izvoru na kojem nastaje nije moguće na ovaj način, mogu se upotrijebiti prijenosni usisavači za ekstrakciju prašine, sustavi za ekstrakciju, usisavači ili uređaji za filtraciju zraka.
Jedinice za ekstrakciju
Ručni alati i uređaji za piljenje, brušenje ili glodanje jednostavno se mogu spojiti na jedinicu za ekstrakciju putem utičnice za napajanje uz funkciju automatskog uključivanja. Ova genijalna značajka omogućuje automatsko pokretanje sustava za ekstrakciju istog trena kad se pokrene alat ili uređaj, pa je postupak čišćenja bitno jednostavniji, a opasnost od udisanja prašine bitno manja.
Usisavači i filtri za različite razrede prašine
Prikladnost nekog usisavača za usisavanje prašine ovisi o grani gospodarstva, radnim procesima i količini prašine. Usisavači za suho i mokro usisavanje, uređaji za ekstrakciju prašine od građevinskih radova, usisavači otporni na eksplozije za zonu 22, usisavači za razred prašine M i razred prašine H samo su neki od primjera. Navedeni uređaji razlikuju se prema usisnoj snazi i radnim značajkama filtra. U slučaju zbrinjavanja azbestne prašine odabrani uređaj mora ispunjavati određene tehničke zahtjeve: mora biti projektiran za razred prašine H i odobren za uklanjanje azbestne prašine. Dodatno, usisavači koji se upotrebljavaju za uklanjanje eksplozivne prašine od građevinskih radova moraju ispunjavati određene zakonske standarde, moraju imati certifikat ATEX i biti razvrstani prema različitim zonama opasnosti (zone 20 do 22). Najbolje je da sam filtar usisavača ima vlastitu zaštitnu navlaku ili kutiju kako bi se mogao promijeniti bez izravnog doticanja prašine, čime se ograničava kontaminacija.
Kod industrijskih usisavača vrlo su popularni filtri s ravnim naborima jer su prilično kompaktni, s vrlo velikom površinom za filtriranje. Ovi se filtri uglavnom izrađuju od papira s nanopremazom ili otporne plastike kao što je PES (polietersulfon). Filtri od PES-a posebno su čvrsti, otporni su na vlagu te čak i tekuće prljavštine i zbog toga su bolji izbor od papirnatih filtara. U usisavačima s razredom prašine H često se upotrebljavaju i materijali od staklenih vlakana, međutim ti se filtri ne mogu prati. Moderni sigurnosni usisavači s razredom prašine H danas upotrebljavaju filtre od materijala PTFE (politetraflouroetilen) koji se mogu prati i čistiti propuhivanjem zrakom, te se i značajno jednostavnije zbrinjavaju. Za razliku od preporučenog kompleta sigurnosnih filtara koji su potrebni za odlaganje bez prašine, za sigurno odlaganje i zbrinjavanje bez prašine uz filtar od PTFE-a dovoljno je upotrebljavati posebno odobrenu plastičnu vrećicu za odlaganje. Ovom značajkom značajno se pojednostavljuje postupak zbrinjavanja. Međutim, treba naglasiti da je u ovom slučaju iznimka vrlo opasna prašina kao što je azbestna prašina.
Prilikom uklanjanja većih količina prašine filtar se brzo može začepiti, a onda se smanjuje i usisna snaga uređaja. Kako bi se to spriječilo, sigurnosni usisavači opremljeni su sustavima za čišćenje filtara. Ovi sustavi sprječavaju začepljivanje filtara i omogućuju jednostavno usisavanje većih količina fine prašine bez prekida u radu i bez smanjivanja usisne snage.
9. Čišćenje podova
Ako želimo imati radnu okolinu u kojoj zbilja nema prašine, važno je pobrinuti se i za prašinu od građevinskih radova koja se nakuplja na podovima: ne smijemo dozvoliti da se raznosi i podiže. Osim usisavača, za uklanjanje prašine od građevinskih radova možete upotrijebiti i strojeve za metenje i strojeve za metenje i usisavanje koji vam mogu pomoći održavati svoje radne prostore čistima. Ako se prašina od građevinskih radova na podovima nakuplja preko noći, preporučuje se podove očistiti odmah ujutro, prije početka radova. Za čišćenje manjih površina možete upotrijebiti i stroj za metenje za ručno upravljanje. Za veće površine preporučuju se strojevi za metenje s električnim motorom. Konačno, za jednostavno čišćenje vrlo velikih površina mogu se upotrijebiti strojevi za metenje sa sjedalom. Na krajnji rezultat čišćenja značajno utječe i odabir četke. Za sakupljanje fine prašine najbolje će poslužiti strojevi s mekom valjkastom četkom s vrlo gustim i finim dlačicama. Ti su strojevi posebno prikladni za uklanjanje prašine od građevinskih radova s glatkih podova.
Stroj za metenje opremljen je i učinkovitim sustavom filtriranja, pa je zrak koji se ispuhuje čist i neće povećati kontaminaciju u prostoru. Prašinu koju sakupi četka stroja za metenje uvlači usisna turbina i ona se potom odvaja na odgovarajućem filtru. Filtar je napravljen od papira, poliestera ili flisa. Kako bi naši filtri bili učinkoviti što duže dok čistimo veće količine prašine, potrebno ih je čistiti ručno ili putem sustava za automatsko čišćenje filtara, ako je takav sustav dostupan.
Savjet – oznake kao pomoć:
Na podove se mogu postaviti oznake s pomoću kojih možemo pratiti koliko se prašine nakupilo i koje onda mogu poslužiti kao podsjetnik da je vrijeme za čišćenje.
10. Važno: nemojte upotrebljavati stlačeni zrak
Ispuhivanje prašine od građevinskih radova sa strojeva, alata i odjeće stlačenim zrakom može se činiti kao praktično rješenje, međutim ono je tek privremeno: ispuhana prašina nije nikamo nestala i vrlo se brzo vraća. Ispuhivanjem ne uklanjamo prašinu, samo je podižemo nakratko u zrak. Iz istog razloga metenje podova običnom metlom nije preporučljivo jer nije trajno rješenje.
Uklanjanje drvnih strugotina i ekstrakcija drvne prašine
Uz strugotine, obradom drva piljenjem, bušenjem i izglađivanjem stvara se i fina drvna prašina. Izlaganje drvnoj prašini može negativno utjecati na dišni sustav i na kožu te može uzrokovati alergijske reakcije. Postoji i opasnost od miješanja drvne prašine sa zrakom te stvaranja eksplozivne smjese. Ako želimo osigurati siguran radni prostor s najmanjom količinom drvne prašine i najmanjom razinom opasnosti, ključno je primijeniti odgovarajuće metode za ekstrakciju strugotina i drvne prašine. Za tu svrhu često se upotrebljavaju industrijski usisavači i uređaji za ekstrakciju prašine, a s obzirom na predviđenu upotrebu odabire se specifična vrsta filtra.
Uklanjanje azbesta
Azbest se desetljećima u građevinskoj industriji upotrebljavao u golemim količinama. Međutim, zbog rizika za zdravlje povezanih s udisanjem azbesta uvoz, dobava i upotreba svih vrsta azbesta u Ujedinjenom su Kraljevstvu zabranjeni od 1999. Opasnosti povezane s azbestom ipak i dalje pred specijalizirana poduzeća postavljaju izazove jer građevni materijali koji i dalje sadrže azbest često budu otkriveni tijekom radova na obnovi ili rušenju starih građevina. U ovom članku naučit ćete kako se azbest može ukloniti i zbrinuti te kojih se mjera opreza treba pridržavati.
Usisavanje metalnih strugotina i prašine
Strugotine su neizbježan nusproizvod obrade metala, bilo kroz automatiziranu proizvodnju ili ručnu obradu. Međutim, nakupljanje grubih metalnih komadića može uzrokovati oštećenja na skupim proizvodnim strojevima i s vremenom smanjiti kvalitetu proizvoda. Osim toga, u kombinaciji s ostatcima rashladnog sredstva, strugotine mogu stvoriti skliske podove, povećavajući rizik od nesreća. Kako bi se osigurala sigurnost radnika i zaštitila proizvodna infrastruktura ključno je redovito uklanjanje metalnih strugotina iz radnog okruženja. Trebali bi se upotrebljavati učinkoviti sustavi za ekstrakciju ili usisavači koji mogu usisavati metalnu prašinu, opremljeni odgovarajućom dodatnom opremom kako bi se omogućilo učinkovito i temeljito čišćenje.
Uklanjanje prašine od građevinskih radova u skladu sa zakonom
Najviše granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu (WEL) uglavnom su definirane zakonom i mogu se razlikovati od države do države. Usisavači i sustavi filtriranja moraju ispunjavati odgovarajuće zahtjeve kako bi svojim funkcijama korisnicima pomogli da se pridržavaju propisanih graničnih vrijednosti u vezi s prašinom od građevinskih radova koja je prisutna u zraku. Ove granične vrijednosti ovise i o vrsti prašine. Korisnici bi se stoga trebali detaljno upoznati s primjenjivim propisima i pravilima s obzirom na svoje potrebe i tako osigurati sigurno i zdravo radno okruženje za sebe i svoje radnike.
