Čišćenje kokošinjaca
Operateri farmi živine znaju da je redovna dezinfekcija kokošinjca neophodna. To je zato što je čišćenje kokošinjca važan deo dobre higijene na farmi i doprinosi dobrobiti i zdravlju životinja. Ovo se odnosi na farme za uzgoj, valionice, farme za proizvodnju jaja i farme za proizvodnju živinskog mesa. U nastavku je objašnjeno zašto je higijena u kokošinjcu važna i koji alati su najkorisniji. Takođe objašnjavamo kako efikasan postupak čišćenja može zaštititi živinu na farmi, poput kokošaka, ćuraka, pataka i gusaka, od zaraznih bolesti.
Čišćenje kokošinjaca i objekata za drugu živinu: zašto je važno?
Održavanje čistoće u kokošinjcima važno je kako za dobrobit životinja, tako i za ekonomsku uspešnost farme. Na taj način smanjuje se rizik od infekcija koje izazivaju virusi, gljivice, bakterije i paraziti, pa imuni sistem životinja nije nepotrebno opterećen. Higijena u kokošinjcu, koja se postiže redovnim čišćenjem, smanjuje i rizik od infekcije salmonelom, zajedno sa vakcinacijom životinja. Salmonela predstavlja opasnost i za životinje i za ljude. Pored toga, kokoške, ćurke i druga živina treba da budu zaštićene i od sledećih bolesti:
Ptičiji grip
Za ptičiji grip – koji se naziva i Avijarna influenca – za sada ne postoje dostupne vakcine. Zbog toga je posebno važno zaštititi životinje od ove bolesti. To se može postići redovnom dezinfekcijom kokošinjaca i drugih objekata za živinu, čime se prekida mogući lanac infekcije unutar farme.
Kokcidioza
Kokoške se najčešće zaraze kokcidiozom unošenjem hrane kontaminirane izmetom. Rizik od infekcije je naročito visok u prenatrpanim kokošinjcima. Razlog je to što uzročnici ove parazitske bolesti posebno dobro opstaju u stelji u uslovima kombinacije vlage, toplote i kiseonika.
Tifus živine
Tifus živine je veoma zarazan, a mlade kokoške, naročito pilići, posebno su podložni teškom oboljenju. Uzročnik ove bolesti, poznate i kao pulorum bolest, može opstati u stelji, zemljištu i prašini mesecima. Da bi se izbegla kontaminacija i širenje infekcije u jatu, redovno čišćenje i dezinfekcija kokošinjca su od ključnog značaja.
Marekova bolest
Marekova bolest je veoma zarazna virusna bolest. Gubici u živinskom fondu mogu se sprečiti vakcinacijom jednodnevnih pilića i redovnim čišćenjem kokošinjaca radi održavanja dobre higijene. Kao i kod tifusa živine, uzročnici mogu opstati i do godinu dana na jajima za nasad, u izmetu, zemljištu i stelji.
Koliko često čistiti kokošinjac – raspored čišćenja kokošinjaca
Kako bi se sprečilo širenje bolesti, od presudne je važnosti čišćenje i dezinfekcija nakon svake smene jata. Temeljno čišćenje i dezinfekcija kokošinjca pomažu da se spreči prenošenje virusa, bakterija i drugih patogena na novo jato.
Nije potrebno čistiti i dezinfikovati samo objekte za živinu. Predprostori, zimski vrtovi (solarijumi), ispusti za živinu, ulazi i izlazi, kao i sva oprema takođe moraju biti uključeni u proces čišćenja i dezinfekcije.
Zbog toga učestalost čišćenja i dezinfekcije kokošinjaca zavisi od proizvodnog ciklusa svake farme. Oprema koja se koristi takođe mora biti očišćena i dezinfikovana nakon svakog pražnjenja objekta za živinu.
Bez obzira na to, postoje i zadaci čišćenja koji se moraju obavljati svakodnevno i nedeljno. Takođe, ne treba zanemariti ni higijenu sanitarnih prostorija.
Dnevni zadaci čišćenja u objektima za živinu
Stanice za hranjenje i pojilice treba svakodnevno proveravati i po potrebi čistiti. Na taj način se sprečavaju bolesti kojima se životinje mogu zaraziti putem hrane i vode.
Na komercijalnim farmama živine idealno je da postoji dezinfekciona barijera (sluice) između predprostora i objekta za živinu. U tom prostoru osoblje može promeniti odeću i obuću, kao i temeljno oprati ruke pre ulaska i izlaska iz objekta. Obuća se, na primer, može dezinfikovati potapanjem u posudu sa dezinfekcionim rastvorom.
Kako bi se sprečilo širenje mikroorganizama i bakterija, ovu dezinfekcionu zonu treba svakodnevno proveravati i po potrebi čistiti. Za čišćenje zidova, podova i prostorija za tuširanje u toj zoni posebno su pogodni paročistači ili usisivači za suvo i mokro usisavanje.
Važno je da radna odeća ne napušta prostor objekta za živinu i da se redovno menja. Idealno bi bilo da se odeća koja se koristi u objektu pere direktno u dezinfekcionoj zoni u posebnoj mašini za pranje veša. Ako se mašina za pranje nalazi u drugoj zgradi, odeću treba transportovati tamo i nazad u zatvorenoj posudi ili kontejneru.
Radne cipele ili čizme mogu se čistiti četkama ili pomoću uređaja za čišćenje obuće. Za gumene čizme može biti korisna i posuda sa dezinfekcionim rastvorom.
Nedeljno čišćenje spoljašnjeg prostora oko kokošinjca
Prostor oko kokošinjca treba čistiti najmanje jednom nedeljno. Na taj način se smanjuje količina mikroorganizama na farmi, a samim tim i rizik od unošenja patogena među životinje. Uz pomoć industrijske mašine za metenje ili mašine za metenje i usisavanje, ovaj posao može se obaviti brzo i efikasno.
Tokom sušnih perioda, kada ima mnogo prašine, spoljašnji prostor može biti potrebno čistiti i češće tokom nedelje. Isto važi i u situacijama kada se dostavlja hrana ili kada se živina uvodi ili izvodi iz objekta. U takvim slučajevima osoblje treba odmah nakon toga da očisti prostor oko objekta za živinu.
Prilikom čišćenja spoljašnjeg prostora posebnu pažnju treba obratiti na uklanjanje biljaka i korova, kao i drugih mogućih skloništa za glodare ili divlje ptice. Na taj način se smanjuje verovatnoća da se divlje ptice, glodari i druge neželjene životinje nastane u blizini kokošinjca.
Ako se površine održavaju tako da se na njima ne zadržava voda i ne stvaraju barice, dodatno se smanjuje rizik od prisustva divljih životinja. Što je manje divljih životinja na farmi, manja je verovatnoća da će preneti salmonelu ili druge patogene i zaraziti živinu.
Savet – kontrolna lista za spoljašnje prostore:
- Ne saditi mnogo biljaka oko kokošinjca
- Orezivati i skraćivati biljke kako bi se smanjila skrovišta za divlje životinje
- Po potrebi postaviti zamke za štetočine i redovno ih proveravati
Kontejneri u kojima se bezbedno odlažu uginule životinje neizostavan su deo funkcionisanja svakog gazdinstva. Ovaj kontejner treba očistiti peračem pod visokim pritiskom svaki put kada se isprazni, a zatim ga treba dezinfikovati. Ako se za čišćenje koristi hladna voda, potrebno je dodati odgovarajuće sredstvo za čišćenje.
Savet – upravljanje spoljašnjim ograđenim prostorom za živinu:
Dobro upravljanje spoljašnjim ograđenim prostorom za živinu smanjuje rizik od pojave bolesti. To znači da živina ima pristup samo jednom delu otvorenog prostora, dok se preostali deo površine može održavati i uređivati po potrebi.
Pored čišćenja kokošinjaca i spoljašnjih površina, ostatak farme takođe treba temeljno očistiti najmanje jednom godišnje, kao i prilikom svake promene jata:
- Predprostori
- Spoljašnji prostori za grebanje i kretanje živine (na otvorenom, zimski vrtovi)
- Prostori za kretanje živine i prilazni putevi
- Objekti, oprema u kokošinjcu i uređaji
- Silosi za hranu
- Prilazni putevi
- Skladišni prostori
- Frižider za lekove i vakcine
Higijena u kokošinjcima
U proizvodnji jaja i u tovu živine, izmet životinja obično ostaje u objektu onoliko dugo koliko i same životinje. Međutim, pošto vlaga iz izmeta stvara pogodno okruženje za razmnožavanje mikroorganizama i patogena, osnovna higijena u kokošinjcu je izuzetno važna.
U tovu živine potrebno je dodati onoliko stelje koliko je potrebno za čitav proizvodni period. Takođe, u pojedinim slučajevima može biti potrebno dodati dodatnu stelju tokom samog procesa tova.
U proizvodnji jaja – posebno u sistemima slobodnog uzgoja i podnog držanja – stelja se takođe postavlja u kokošinjcu. Veći deo izmeta treba ukloniti pomoću traka za izmet. One se mogu postaviti u području gnezda. Ako se živina drži u aviarnom sistemu, obično je dovoljno uklanjati izmet pomoću traka za izmet. U tom slučaju stelja najčešće nije potrebna.
Najbolji alati za čišćenje kokošinjaca
Najbolji alati za čišćenje kokošinjaca
Uz pomoć odgovarajuće opreme osoblje može brzo i efikasno očistiti kokošinjce.
Kako bi se obezbedio visok nivo biosigurnosti u kokošinjcima, perač pod visokim pritiskom predstavlja osnovnu opremu za čišćenje. Za čišćenje podova, zidova, plafona i prečki za sedenje preporučuje se korišćenje perača pod visokim pritiskom sa zagrevanjem vode, jer:
- Masne, uljane i lepljive nečistoće lakše se uklanjaju.
- Očišćene površine se brže suše.
- Smanjuje se vreme čekanja za naredne korake čišćenja, kao što je dezinfekcija.
- Na temperaturi od 85 °C voda može uništiti viruse, bakterije i druge patogene.
Stacionarni perači pod visokim pritiskom pogodniji su od mobilnih uređaja. Ako se oprema prenosi iz jednog objekta za živinu u drugi, postoji povećan rizik da će se putem nje preneti mikroorganizmi. Korišćenje zasebnih creva, pištolja za prskanje i mlaznica za svaki objekat pomaže u sprečavanju širenja patogena.
Prednosti perača pod visokim pritiskom sa vrućom vodom
Čišćenje toplom vodom omogućava još efikasnije uklanjanje nečistoća pri konstantnom pritisku. Pored boljih rezultata i bržeg čišćenja i sušenja, ovi uređaji imaju i merljiv efekat smanjenja mikroorganizama. Kada se koristi režim pare, čak i osetljive površine mogu se nežno očistiti na temperaturama do 155°C. Takođe, ovi uređaji omogućavaju smanjenje radnog pritiska, skraćuju vreme čišćenja i smanjuju količinu potrebnog sredstva za čišćenje. Zbog toga čišćenje toplom vodom nudi brojne prednosti i mogućnosti za optimizaciju procesa čišćenja.
Mašine za metenje i usisavanje i usisivači za suvo i mokro usisavanje
Mašine za metenje i usisavanje na guranje ili sa vozačem efikasno uklanjaju prašinu i druge rastresite nečistoće sa velikih površina. Ovo se odnosi i na podove u kokošinjcu i na spoljašnje površine na farmi. Na glatkim podovima osoblje može koristiti i usisivače za suvo i mokro usisavanje za čišćenje kokošinjaca.
Savet – koristiti opremu samo u jednom objektu
Opremu treba koristiti samo u jednom objektu za živinu. Na taj način se sprečava prenošenje mikroorganizama iz jednog objekta u drugi. Ako se uređaji koriste u više objekata, moraju se očistiti i dezinfikovati nakon svake upotrebe.
Sredstva za čišćenje kokošinjaca
Proteini i masti su uglavnom hidrofobni, što znači da se ne mešaju sa vodom i zato se teže uklanjaju. Da bi se proces čišćenja pojednostavio, preporučuje se korišćenje sredstva za čišćenje koje rastvara masnoće. Važno je da sredstvo bude bezbedno za životinje. Veterinari mogu dati savet o izboru odgovarajućeg sredstva.
Savet – nanošenje sredstva za čišćenje pomoću mlaznica za penu
Mlaznice za penu su vrlo praktične za jednostavno nanošenje deterdženata. One se lako montiraju na cev ili pištolj perača pod visokim pritiskom.
Zaštitna oprema pri čišćenju kokošinjaca
Da bi se osoblje zaštitilo prilikom čišćenja kokošinjaca, potrebno je koristiti ličnu zaštitnu opremu (PPE). Ona treba da obuhvata:
- Zaštitnu radnu odeću
- Zaštitne naočare
- Gumene čizme
- Gumene rukavice
Zaštitne naočare su neophodne kako bi se zaštitile oči. Takođe treba nositi masku koja pokriva nos i usta radi zaštite disajnih puteva, što je posebno važno tokom dezinfekcije kokošinjca.
Lična zaštitna oprema mora se redovno odlagati ili prati. Preporučuje se da se koristi zatvorena posuda ili kontejner za transport opreme direktno do mašine za pranje veša. Na taj način se sprečava širenje mikroorganizama iz kokošinjca po farmi.
Kako očistiti kokošinjac: najbolji način čišćenja i dezinfekcije
Bez obzira da li se čisti objekat za kokoške, patke, guske, prepelice ili ćurke, čišćenje prilikom svake promene jata je obavezno i mora se obaviti što temeljitije. Nakon što se živina izmesti iz objekta, preporučuje se sledeći postupak čišćenja:
1. Suzbijanje muva
Objekti za živinu često mogu biti preplavljeni muvama. Oko 85% populacije muva čine jaja, larve i lutke. Da bi se prekinuo lanac infekcije, važno je suzbijati muve dok su još u fazi razvoja. Odgovarajuća sredstva sprečavaju da se larve razviju u odrasle muve.
2. Uklanjanje đubriva i stelje
Stajnjak, stelja, ostaci hrane i prašina moraju se ukloniti. Za prvo grubo čišćenje, posebno u velikim objektima, preporučuje se korišćenje traktora sa kašikom, utovarivača ili druge mehanizacije umesto ručnog rada vilama.
Nakon toga, uz pomoć mašina za metenje i usisavanje na guranje ili sa vozačem, mogu se lako ukloniti preostala prašina i prljavština. Kada se prostor osuši, objekat treba temeljno očistiti.
Savet – uklanjanje izmeta i stelje:
Stelja, stajnjak i drugi otpad treba skladištiti najmanje 100 metara udaljeno od objekta za živinu. Time se sprečava da se ovi materijali ponovo unesu u objekat i prenesu patogene. Kao jedna od opcija može se koristiti i fermentacija ovih materijala u biogasnom postrojenju.
3. Natapanje
Posebno u proizvodnji jaja, nakon uklanjanja stelje često ostaju osušeni ostaci nečistoće. Da bi se oni potpuno uklonili, objekat treba intenzivno natopiti vodom. Za to je najbolje koristiti perač pod visokim pritiskom, jer omogućava brže izvođenje ovog koraka. U zavisnosti od stepena zaprljanosti, može biti korisno koristiti i sredstvo za natapanje.
Objekti koji se koriste za tov živine obično ne zahtevaju natapanje, jer zbog kratkog perioda boravka životinja (nekoliko nedelja) dolazi do manjeg nakupljanja nečistoća.
4. Čišćenje peračem pod visokim pritiskom
Temeljno čišćenje kokošinjca uključuje mokro čišćenje pomoću perača pod visokim pritiskom. U proizvodnji jaja ono se sprovodi nakon perioda natapanja, dok se na farmama za tov primenjuje odmah nakon uklanjanja stelje i stajnjaka. Podovi, oprema, plafoni i zidovi moraju se temeljno oprati vodom.
U većini slučajeva preporučuje se čišćenje hladnom vodom, jer se tako lakše uočavaju detalji konstrukcije objekta. Međutim, potrebno je koristiti odgovarajuće sredstvo za čišćenje. U jednostavnijim objektima može se koristiti i topla voda.
Rampa, pojilice i prečke za sedenje takođe su važni elementi koje treba očistiti. Isto važi i za pokretnu opremu, kao što su hranilice, gnezda za nošenje jaja, dozatori vlaknaste hrane, igračke, ventilatori i ventilacioni kanali. Ove elemente treba prvo očistiti spolja, a zatim i iznutra.
Posebnu pažnju treba posvetiti hranilicama i pojedinačnim posudama za hranu, jer su one naročito podložne kontaminaciji. Odgovarajuće sredstvo za čišćenje kokošinjaca pomaže u pravilnom uklanjanju nečistoća i mikroorganizama. Sredstvo se može nanositi pomoću mlaznice za penu, a nakon toga sve površine treba temeljno isprati čistom vodom.
Savet – ne zaboravite čišćenje cevi i slavina za pijaću vodu:
Slavine za pijaću vodu takođe je potrebno očistiti, naročito iznutra. Uobičajena praksa je da se u vodu za piće dodaju odgovarajuća sredstva kako bi se cevi očistile. Na taj način se cevi redovno čiste tokom korišćenja objekta. Prilikom velikih čišćenja može se koristiti i set za čišćenje cevi.
5. Dezinfekcija
Nakon mokrog čišćenja sledi dezinfekcija. Međutim, kokošinjac se može dezinfikovati tek kada su sve površine potpuno suve. U suprotnom bi se dezinfekciono sredstvo razblažilo zbog preostale vlage i ne bi bilo potpuno efikasno.
Sušenje objekta može trajati i do dva dana, u zavisnosti od temperature i cirkulacije vazduha. Ako je objekat očišćen toplom vodom, proces sušenja može biti nešto brži.
Kako bi se dezinfekciono sredstvo ravnomerno rasporedilo, preporučuje se upotreba opreme za raspršivanje, kao što su prskalice pod pritiskom i mlaznice za penu. One se jednostavno mogu priključiti na perače pod visokim pritiskom. Za veće površine mogu biti korisne i ručne prskalice ili prskalice montirane na traktor.
Važno je napomenuti da na kraju ciklusa čišćenja treba očistiti i dezinfikovati i dezinfekcionu barijeru, kako bi se ponovo mogla normalno koristiti.
Savet – obavite popravke pre dezinfekcije:
Ako je potrebno popraviti ili zameniti opremu u objektu, najbolje je to uraditi nakon što se objekat osuši, a pre same dezinfekcije.