Čišćenje u maloprodaji
Očekivanja kupaca u pogledu čistoće i higijene su porasla. Kada je prostor dobro održavan, ljudi ne samo da rado provode vreme u njemu, već se osećaju sigurnije i prijatnije. Ukupno stanje prodajnog prostora, bilo da je reč o prodavnici hrane, garderobe ili potrošačke elektronike, jednako utiče na utisak kupca kao i izloženi proizvodi.
Da bi čistoća bila na očekivano visokom nivou, za objekat je potrebno definisati optimalne procese i metode čišćenja. Kada se rad obavlja efikasno i kada se sprečava širenje prljavštine, visok standard čistoće moguće je postići čak i uz pritisak budžeta i nedostatak kvalifikovane radne snage.
Prijatna atmosfera i osećaj sigurnosti za kupce
Očekivanja kupaca u pogledu čistoće i higijene su porasla. Kada je prostor dobro održavan, ljudi ne samo da rado borave u njemu, već se osećaju sigurno i opušteno. Ukupno stanje prodavnice, bilo da prodaje prehrambene proizvode, odeću ili potrošačku elektroniku, sastavni je deo utiska kupca, baš kao i proizvodi koji su izloženi.
Da bi se obezbedilo da čistoća ispuni visoke očekivane standarde, potrebno je definisati optimalne procese i metode čišćenja za konkretan objekat. Kada se poslovi obavljaju efikasno i kada se spreči raznošenje prljavštine, visok nivo čistoće može se postići i u uslovima pritiska na budžet i nedostatka stručne radne snage.
Određivanje prioriteta i procena rizika
Ako se za prodajni objekat razvija koncept čišćenja, prvi korak je analiza prostornih uslova. Gde se mogu nalaziti zone visokog rizika koje zahtevaju češće čišćenje ili čak dezinfekciju, a gde su zone nižeg rizika koje se mogu čistiti ređe?
U prvu kategoriju spadaju prostorije kao što su toaleti ili pultovi na kojima se hrana obrađuje ili prodaje, dok u drugu kategoriju, na primer, spadaju administrativne prostorije, skladišta ili parking prostori. Naravno, čistoća mora biti obezbeđena svuda, ali ovakva procena rizika pomaže da se odrede prioriteti i da se procesi organizuju logično.
Dobra oprema povećava motivaciju
U manjim samostalnim prodavnicama, kao i u pojedinim lancima, poslove čišćenja u prodajnom prostoru često obavljaju sami zaposleni u prodavnici. Zbog toga je još važnije da redosledi čišćenja budu jasno objašnjeni i da se obezbedi oprema koja omogućava jednostavan i ergonomski rad.
Na primer, prethodno pripremljene navlake za mop znatno su lakše za rukovanje prilikom čišćenja podova u kabinama za presvlačenje nego rad sa teškom kofom punom vode. Izuzetno lagani akumulatorski leđni usisivači čine uklanjanje rasute prljavštine veoma jednostavnim, dok kompaktne gurajuće mašine za ribanje i usisavanje brzo i temeljno čiste ulazne zone.
Ulaganje u odgovarajuću opremu veoma brzo se isplati, jer zaposleni moraju da ulože znatno manje vremena kako bi postigli željeni rezultat.
Dnevno ili večernje čišćenje? Zašto ne oba!
Poslovi čišćenja često se obavljaju uveče, pri čemu se doživljavaju kao nužno zlo i mogu biti manje temeljni. Ima smisla da se određeni zadaci obavljaju i tokom dana, na primer čišćenje otirača za zadržavanje prašine na ulazu nekoliko puta dnevno, kako bi se smanjila količina prljavštine koja ulazi u objekat.
Površine na pultovima sa hranom potrebno je čistiti više puta dnevno, dok prosutu tečnost treba ukloniti odmah, kako bi se sprečilo nastajanje fleka. U celini, čišćenje tokom dana ostavlja pozitivan utisak na kupce, obezbeđuje sigurnost prolaza i značajno smanjuje vreme potrebno za čišćenje nakon zatvaranja u večernjim satima.
Za velike površine: roboti ili mašine sa vozačkim mestom
I prodajni objekti imaju koristi od razvoja robotike, jer su dostupna visokoučinkovita rešenja koja mogu bezbedno da se kreću kroz prostore sa velikim brojem ljudi. Bilo da je reč o „uradi sam” prodavnici ili tržnom centru, ulaganje u robote za ribanje i usisavanje, robotske usisivače ili robote za čišćenje tepiha isplati se jer rasterećuje osoblje i garantuje čistoću.
Alternativno, dostupne su i mašine sa vozačkim mestom koje nude visok površinski učinak i olakšavaju rad.